Leksikon: Opravili!

čestit

Široko i sivo područje podunavske atribucije. Odražava bilo što dobro i poželjno, kvalitetno i istinski. Posjeduje religijsku snagu: svi barem deklarativno, (ne)propitujući njezino postojanje, teže čestitosti, dok istovremeno nitko ne zna što je ona u svojoj biti.

Afirmativno se o čestitosti najčešće govori u prvom licu jednine ili množine. Čim dio prvog lica množine ode iza prvog ugla, o čestitosti se automatski počinje govoriti negativno i u trećem licu. Vrijednost čestitosti, prema tome, varira obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti govornika od objekta. Čestitost je arhetip kontinentalnog konzervatizma i tereta socijalnog okruženja, a pravo da ju po potrebi definiraju, obično si uzimaju stariji od 55 godina.

Čestit, čini se, zapravo ima podlogu u latinskom pridjevu castus, castitas. Ovim pridjevom može se podičiti samo osoba koja se može podičiti i moralnom čistoćom i oslobođenosti od grijeha. To jest, upravo ona osoba koja bi bila u mogućnosti baciti onaj prvi i ključni kamen. U engleskom se ovaj pridjev pretvorio u “chaste”, a kod nas u “čestit”.

Kao što ni Božić ni Uskrs nemaju izravnu podlogu u Kristovim učenjima, tako ni ovaj pridjev nema podlogu u kršćanstvu, nego u ritualima starih rimskih religija. Smatralo se kako će prisustvo “čestitih” na vjerskim ceremonijama odobrovoljiti bogove i popraviti vjerojatnost da će bogovi poslušati vjernike. Kršćanstvo je tu ideju (kao i mnoge druge idejne i materijalne pojedinosti) malo zdipilo i pripisalo među “svoje” moralnoetičke inovacije.

Cirka 9 komentara na čestit

  1. Josip Cigler napisao:

    Ne slažem se u cijelosti s tekstom navedenom u uvodniku. Termin, riječ čestit nije “čestito” obradjen. Pristup je različit za sva područja, kako semantički, tako zemljopisno, religijski i drugo. Zašto je to široko područje slavonske atribucije?
    Zato pojam čestitosti ostavimo na tumačenje obitelji, rodbini, selu, užoj gradskoj zajednici, općini regiji i tako dalje. Svatko će ovaj pojam tumačiti na svoj način. Najprije nastanak riječi ni korjenski nije jasan. Svi ga vežemo uz poštenje nešto pošteno, nezatrovano, bez prevare i ono što bi uistinu bilo ljudski, neiskvareno.
    Čestit je ustvari pridjev koji odgovara na pitanje: kakav?
    A možemo reći i da je to Riječ koja je nastala od glagola č e s t i t a t i, te da je to njegov kraći, (krnji) oblik u l. lica prezenta aktiva.

  2. Alex napisao:

    Bogami.

    • Jelka napisao:

      eh, ah. korijen je u riječ čest= dio(pars); sreća (fortuna);
      stoga čestitati znači pronositi čest, tj. pronositi sreću/dobrotu. Odatle također i učesnik, zločest, pričest, čestica … ali i čestit.
      Nekada se mislilo da su sreća i dobro – jedno te isto, elementarno svojstvo i svrha postojanja, nešto esencijalno u što se možemo pouzdati. Očito smo vremenom i krizama prestali vjerovati sreći pa počeli pridavati više značaja radu i trudu (dakako poštenu!), a sretan je… individualno protumačeno …onaj ko se snađe.

  3. goran napisao:

    Josipe ti neznas sta znaci rijec cestitati. Samim time sto nemozes definisat tu rijec znaci da nemas pojma o cemu pricas. Tvoja definicija cestitanja bi bila “cestita se kad je nekome praznik” e to nije definicija to je antropologija kulture…. dakle kaze se ‘cestit bozic’ nek ti bude ‘cist’ ili bezgrijesan bozic, .. ali se nemoze reci cestitam ti dobio si sina jer to ne postoji, ljudi su morali uzeti neku rijec da se nesto kaze kad neko dobije sina, a nisu znali sta ce pa su uzeli tu rijec i pogresno je upotrijebili… ako koncept ne postoji, to jest cestitanje, nemoze se koncept stvorit ili napravit pravljenjem rijeci……..

  4. kresimir napisao:

    Čestit može biti badnjak a ne Božić,. Pri tome mislimo na badnje drvo koje mora biti cestite ili solidne forme te cestito goriti u ognjistu te večeri dok cekamo bozic. Stari narodni obicaj. Kad netkome zelimo cestit badnjak onda mu zelimo da badnje drvo ili badnjak cestito gori jer to znaci da ce biti dobra godina. Nespretno i bez veze riječ Čestit pocela se upotrebljavati i za bozic. Primjeceno je da su tu rijec prvi poceli upotrebljavati hercegovci 90. godine kao veliki hrvati, ujedno je to bio i znak njihovog prepoznavanja. To je bilo vrijeme zrakomlata, krugovala, munjara, i ostalih gluposti. Božić moze biti blagoslovljen ili sretan.

Aj ti reci...