Leksikon: Opravili!

Jesen

Jesen je nazvana ovako u čast Sergeju Jesenjinu, ruskom pjesniku kojemu su nešto slabije išla proljeća, ljeta i drugi radosni trenuci, ali je zato bio prvak u svemu čim lišće posmeđi. Tada bi se ili ženio ili laćao svakojakih aktivnosti. Tako si je jedne zime i okončao život. Ne u još jednoj ženidbi, nego prilikom nes(p)retnog pokušaja opravka radijatora.

Kao što je to još i sam Jesenjin zamjećivao, u listopadu opada lišće, a s lišćem nam opada i volja za bilo čime: vinograd je obran, žetve su davno završile, a svinjokoljama još nije vrijeme pa iznenadni vakuum u količini zabave ispuni osobu jadom i besciljnošću. Drugi razlog opadanju volje jest opadanje količine sunčevog svjetla koje uzrokuje opadanje količine dopamina i poremećaje u količini melatonina pa nam se spava u svakakva doba, a ne kada bi trebalo. Na proljeće, s novim suncem, izbalansirat će se i dopamini i melatonini i ini -ini, ali što do tada? Pa nećemo valjda prešati lišće između debelih knjiga? Sad smo već veliki…

Kažu doktori da se ovo zove sezonska depresija, podvrsta – jesenska. Kažu i da u takvim stanjima pomaže šetnja, razgovor s prijateljima ili čitanje knjiga. Ovaj savjet nam puno pomaže da jasno zaključimo jedno – a to je da doktori rado, ali ne i pretjerano maštovito, izmišljaju “rješenja” suočeni s pitanjem na koje ne mogu odgovoriti. Zapravo, ovaj savjet doktori daju u proljeće. U jesen svima propisuju lijekove za smirenje… Za neupućene, i za doktore, donosimo kratki presjek doživljaja jesenske depresije na primjerima iz svakodnevnog života:

Šetnja i razgovor
Šetnja u jesen je divna ukoliko zanemarimo da nas svaki opali list na tlu poziva da i mi počnemo opravljati radijatore. Razgovor s prijateljima ujesen je jalov, zato jer su svi sugovornici, uključujući i prvo lice – tupi, glupi i neupotrebljivi. Razgovor s dragim prijateljem u jesen često donosi zaključak kako od sada imamo jednog dragog prijatelja manje.

Književnost
S jeseni, književni klasici otkrivaju svoje pravo lice. Lice s kojim ne želimo imati ništa. Knjigama je mjesto u zahodu. U paketićima od 100 listova. I, nekako se ona ključna pitanja komparativne književnosti tada nametnu sama po sebi: upija li Tolstoj bolje od Salingera? I da, knjige se mogu suditi po omotu – očigledno previše ljudi prelako dospije do izdavača. Veće edicije ipak dobro dođu za prešanje gorespomenutog lišća. Pošto domaći pisci nisu voljeli puno pisati, pa su im edicije majušne, poslužite se ruskim klasicima.

A filmovi?
Izračunajmo. Dvadesetičetiri sličice u sekundi, a sve redom glupe. Što znači da dvosatni film sadrži otprilike 170000 dozlaboga glupih sličica. Čovjek bi pomislio da će od tolikih sličica barem statistika priskočiti u pomoć ubogom režiseru i da će filmska sintaksa i naracija zaživjeti bar na tren, onako, potpuno spontano. Jok. Neće. Pa da izrežu svaku pojedinu sličicu, 170000 sličica, sve ih istresu na pod i u mraku selotejpom spoje u filmsku traku; film bi bio bolji od ovoga… Ne, ne isplate se ni filmovi u jesen.

Glazba
Recimo to ovako: ako postoje glazbenik, grupa ili kompozitor (ili čak, nedajbože, grupa kompozitora) koje strašno volite, ali osjećate neki sram ili nelagodu zbog te činjenice, poslušajte ih razdoblju između 25-og listopada i 15-og ožujka. Mi smo se tako već otarasili potpuno neopravdane fascinacije onim groznim prvim albumima Pink Floyda, perfidne troslovne skraćeničke muzike YMO, ELO, BBA, ELP, UFO, KLF i JSB (za svaki slučaj), a za ovu godinu već smo pripremili za odstrel sav američki pank, sitnisajzersku muziku i kubanski revival.
Napomena: Pazite samo da vam slučajno u ruke, ove ili bilokoje druge jeseni, ne zapadne Mahler. Da ne bi i vi krenuli u popravak radijatora… Pa ne zovu ga bez razloga maler.

Ostale umjetnosti?
Yeah, right. “ostale umjetnosti”… Kako to gordo zvuči… Paz’ da ne bi.

Razno?
Politika je kurva, ali to je i u ostala godišnja doba. Sport? Dalje… Suprotni spol? E to je već nešto! S jeseni suprotni spol izazivlje neočekivanu prijemčivost pa smo skloni zaljubljivati se. Jesen je, pa pošto se radi o jeseni, ta zaljubljenost završiti će tugom i snenim pogledima k radijatoru.

I?
A ništa. Depresija je. Red je da se u ovakvim člancima koji graniče sa područjem “samopomoć” (ali ga i uspješno izbjegavaju iz zakonskih razloga) ponudi neki placebo za kraj. Placebo je dobar za kraj. Pa, evo nama i vama (nadri)lijeka. Zapravo, nije ni nadrilijek, nego …. Dodatak prehrani. U šerpici otopiti prst do dva masti i dobro zagrijati. U vreloj masti ispeći između 2 i 8 jaja. Ukrasiti prethodno isprženom slaninicom. Triput dnevno.

Ma zapravo… Najbolji lijek dodatak prehrani je znati da nas dere depresija. Onda je sve lakše, samo se negdje posjednemo s čajem u ruci, pa depresija sama ode.

Aj ti reci...