Col je univerzalna majstorska mjerna jedinica, apsolutno sumjerljiva s bilo čime, ali neupotrebljiva laicima. Nije u potpunosti jasno, no čini se kako je ova mjerna jedinica proizašla iz inherentnog svojstva materije da “materija u prostoru uvijek ispunjava prostor u veličini koja se dade izraziti u colima ili pola cola”. Ovu tvrdnju lako je provjeriti ako upitate bilo kojeg majstora da vam u colima izrazi dimenzije bilo čega. Neke starije knjige 1 col izražavaju kao 2.54cm, to jest — col bi bio ono što anglosaksonci nazivaju inč; a neke knjige kao 2.56cm, takozvani bečki col.

Dakle, i u teoriji i u praksi duljina cola varira. Ova ambivalentnost jedinice postoji kako bi majstori Podunavlja lakše i s više samopouzdanja izvikivali koliko colova nešto iznosi.

Ovoliko smo uspjeli skupiti iz uvida na terenu:

• Ukoliko majstor mjeri u prisustvu drugog majstora, oba majstora će se složiti kako je izmjereni iznos točan. Ukoliko je jedan majstor puno stariji od drugog, onda će izmjera starijeg majstora biti 2 cola manja i točnija od izmjere mlađeg majstora. Ukoliko majstori mjere odvojeno, ne znajući za izmjere drugih majstora, iznosi će varirati bez korelacije.
• Mjerenjem samo vidom, to jest odokativno: 1 metar = 40 coli. Koristeći vid i prste: 1 metar = 43 cola. Pola metra je, dogovorno, 15 cola.
• Ako mjerimo cijevi, 1 col = 2cm, ako mjerimo drvene materijale 1 col = 3cm.
• Mjereno zdesna nalijevo col će varirati između 2,3cm i 3,5cm. Mjereno slijeva nadesno, col uvijek iznosi 2,5cm.
• Ako mjerimo svoje pokretnine ili nedajbože udove, colovi su izgleda nešto sitniji pa su izmjere češće dvocifrene. Ako mjerimo tuđe, colovi ekspandiraju i teže ka jednocifrenim iznosima.
• Daljski col je nešto manji od vukovarskog.
• 2×0.5 cola ≉ 1 col. Riječima: dvaput po pola cola nije ni približno 1 col.